Panel-diskusija „Nova pitanja romske zajednice u BiH“: Promjene praviti iznutra, potrebno jedinstvo

Panel-diskusija „Nova pitanja romske zajednice u Bosni i Hercegovini“ održana je jučer u Umjetničkoj galeriji BiH.

Ova diskusija organizovana je u okviru samostalne izložbe umjetnice Selme Selman koja je produžena do 10. septembra, a predstavlja nastavak napora tima izložbe usmjerenih na podizanje svijesti o pitanjima s kojima se romska zajednica u Bosni i Hercegovini, ali i globalno, suočava.

U diskusiji su učestvovali Saliha Đuderija, pomoćnica ministra u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Dervo Sejdić, potpredsjednik Udruženja Kali Sara, Asmir Husić, član Asocijacije mladih Roma AKSIOM kao i profesor Asim Mujkić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Dalibor Tanić, urednik portala UDAR, novinar i aktivist, vodio je sudionike i sudionice kroz raspravu o najvažnijim pitanjima s kojima se romska zajednica trenutno suočava. On je kazao da je izložba i svjetski priznata umjetnica Selma Selman na neki način isprovocirala i izazvala, ne samo da ljudi dođu i pogledaju njene radove, nego i pokrenula diskusije poput ove.

Istakao je da je, kada je u pitanju nepovoljan položaj Roma u bh. društvu, uzrok svega što se dešava nedostatak političke volje.

„Stiče se utisak da se sve dešava na dva paralelna kolosijeka. Na jednom, rezultati se izražavaju u brojkama, utrošenim sredstvima, izgrađenim kućama isl. A na drugom kolosijeku, koji je realnost, se dešava to da su Romi i dalje jedna od najdiskriminisanijih grupa“, naglasio je Tanić, te podsjetio i na činjenicu da se godinama uvodi studij romskog jezika na Filozofskom fakultetu, te da se može zaključiti da i tu nedostaje politička volja.

„Gdje su Romi u BiH između ta dva kolosijeka“, pitao je Tanić učesnike današnje diskusije.

Prihvatanje drugačijeg

Govoreći o aktivnostima koje se tiču poboljšanja prava i položaja Roma, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice je kazala da mnoge stvari, kada su u pitanju društvene promjene, rijetko dolaze iz institucija.

„One će doći iz institucija onda kada postoje adekvatni zakoni i politike koji obavezuju određenu strukturu ljudi da implementiraju nešto što se zove jednakost ili jednaka šansa za sve u pogledu razvoja, socijalnog, ekonomskog, obrazovnog“, rekla je Đuderija, te dodala da mora postojati sinergija između vladinog i nevladinog sektora.

Također je istakla da svi Romi u BiH nisu u jednakom položaju.

„Kad gledamo statistiku i podatke, imamo veliki broj, čak 50 posto, onih koji žive jako dobro, koji su čak na neki način integrirani, i imamo jedan veći broj Roma, oko 4 hiljade porodica, koje žive ispod svih socijlanih minimuma“, kazala je Đuderija.

Navela je da u BiH postoji problem prihvatanja onih koji su drugačiji, od etničke, do nacionalne, čak i rasne pripadnosti.

Podsjetila je da je BiH 2008. godine izdvojila budžet koji ide samo Romima.

„To je bilo ključno, jer ne možete ništa bez novca. Žao mi je što smo propustili puno zbog naše strukture i politike, da izvučemo dovoljno novca iz evropskih fondova koji stoje na raspolaganju za BiH. Mnoge zemlje su dobile desetine miliona za ovaj program integracije. BiH je naučila lekciju, mi znamo gdje se sada nalazimo kada govorimo o trenutnoj poziciji Roma, o siromaštvu i potrebama. Ono što se desilo kao pozitivna promjena u odnosu na 2008. je što su se, od početnog broja općina i granta od 3 miliona kada nismo mogli da potrošimo novac jer nije bilo dovoljno općina koje žele s nama da rade na integraciji Roma, za dvije do tri godine situacija promijenila. Mi sad imamo oko 50 općina koje vrlo dobro sarađuju sa nama“, podsjetila je pomoćnica ministra.

Navela je da je blizu 60 miliona KM implementirano kroz razne projekte u BiH, vladinog, nevladinog, međunarodnog novca, a da je krajnji rezultat više od 1000 opremljenih stambenih jedinica, za koje su ključevi predati korisnicima.

Dodala je da je dosta ljudi prošlo kroz programe zapošljavanja, te da će se dalje raditi na boljim rezultatima u oblasti zapošljavanja, dokvalifikaciji i savladavanju zanimanja koja će biti konkurentna za tržište rada.

„Ono što nam ne ide na ruku je ekonomska i politička situacija u BiH, i težina oko donošenja ključnih odluka. Ovo je jedna od rijetkih politika na nivou države za koju saglasnost daju sve vlade, Federacije, RS-a, Brčko Distrikta, uključujući i državnu“, kazala je.

Stampedo odlazaka

Potpredsjednik Udruženja Kali Sara, Dervo Sejdić, osvrnuo se na podatak o utrošenim sredstvima kroz razne projakte u BiH.

„Vjerujem da je utrošeno 60 miliona KM od 2008, međutim taj fond, odnosno grant, na nivou države se permanentno smanjuje od 2015., da bi u ovoj godini trebao biti oko 980 hiljada. Padamo, a u isto vrijeme BiH je prihvatila Poznansku deklaraciju kojom se obavezuje na ulaganje većeg napora, finansijskog iznosa, u razvoj politika“, kazao je Sejdić, te dodao kako vjeruje da je i više od 65 miliona KM implementirano u različite projekte, ali da su u tom iznosu uposlenici, kancelarije, konferencije, sastanci, putovanj.

„I šta ostane korisnicima?“, kazao je.

Dotakao se i poraznog podatka da danas u BiH živi oko 30 do 35 hiljada Roma, te da su mnogi otišli van države kada je BiH dobila bezvizni režim.

„Tada je nastao stampedo. Romske porodice su napuštale BiH, i otprilike nešto malo manje od dvije trećine Roma je otišlo van“, rekao je Sejdić.

Kazao je da BiH ima podršku Evropske unije kad je u pitanju novac, ali da je poruka EU da je do države kako će kreirati politike i način na koji će zahtijevati taj novac i implementirati.

Dodao je da smatra da svi moraju krenuti od lokalne zajednice koja je temelj, gdje se 90 posto svih problema vezanih za čovjekov život rješava na tom nivou, te da se tu može najviše učiniti, u odnosu na globalni nivo gdje se prave razne strategije kako bi zadovoljili Evropu ili donatore.

Katastrofalni podaci iz KS

Zaključio je da je evidentan je porast govora mržnje, diskriminacija je rasprostranjena u svakom segmentu, ne samo po nacionalnoj, religijskoj ili etničkoj pripadnosti.

„Moje udruženje je radilo istraživanje na području Kantona Sarajevo, upravo kada smo implementirali projekat povećanja upisa romske djece u obdaništa. Ni jedna općina u KS nije prihvatila projekat, čak iako je projekat finansirao općinu sa 50 hiljada KM za razvoj kapaciteta u obdaništima. U to vrijeme kad smo radili istraživanje o obimu diskriminacije u KS došli smo do katastrofalnih podataka. Samo 2 posto ispitanika, ne-Roma, bi prihvatilo da mu dijete sjedi s romskim djetetom u klupi. Samo 11 posto je prihvatalo da mu dijete ide s romskim djetetom u razred. Oko 17 posto je prihvatilo da romska djeca pohađaju školu u mjestu boravka. To su katastrofalni podaci, i onda se pitamo zašto romska djeca često napuste proces redovnog obrazovanja“, istaknuo je Sejdić.

Osvrnuo se na uspjeh koji je postignut kada je u pitanju izgradnja stambenih jedinica za Rome, povećan upis romske djece u škole, ali i na veoma loše stanje u zdravstvu.

„U toku pandemije, ne znam ima li iko evidenciju koliko je Roma vakcinisano, koliko je prebolovalo koronu, itd. Političke volje nema u BiH, moramo naći način da obezbijedimo bar minimum političke volje da možemo privući iz evropskih fondova određena sredstva,“ kazao je na kraju Sejdić.

BiH je postala klasno raslojeno društvo

Profesor Asim Mujkić govorio je o važnosti uključivanju akademske zajednice i kulture u procesu emancipacije.

Kazao je da je pandemija ogolila i pokazala duboku strukturnu nejednakost na kojoj počiva današnje društvo, te da su stoga marginalizirane grupe najveće žrtve.

„Pored kolapsa zdravstvenog sistema, kolabirao je obrazovni sistem, a pandemija je samo ubrzala ono što je trunulo u proteklom periodu“, kazao je Mujkić.

Naglasio je da je BiH postala ‘užasno klasno raslojeno društvo.’

„Marx je davno rekao ‘čovjek nije slobodan dok drugi nisu slobodni. Romi neće biti slobodni dok nisu drugi, i obrnuto. Mislim da kroz najnovije inicijative i borbe na terenu rađa se jedan cijeli groz emancipatorskih borbi koje otvaraju jednu mogućnost, kao sjekira kod naše umjetnice, da se taj prostor iskrči. Govorimo o političkoj volji. Niche nas uči da uvijek ima političke volje, ali politička volje je da se to ne uradi“, rekao je profesor Mujkić.

Zaključio je da rješenje vidi u povezivanju i stvaranju saveza , i u proširivanju participacije.

Romska zajednica mora djelovati zajednički

Asmir Husić iz Asocijacije mladih Roma AKSIOM naglasio je da glas romske zajednice mora biti na prvom mjestu.

„Neka uvjerenja kako predstavnika romskih zajednica tako i institucija je da Romi sami ne znaju šta žele, i to je apsolutno suprotno. Mi smo u proteklih godinu ipo ušli u 17 romskih zajednica, uspostavili omladinske strukture. Čitava poenta je da se čuje glas romske zajednice, da mi odemo na teren, saslušamo koji su problemi i šta oni misle u čemu leže rješenja. Na osnovu takve svakodnevne komunikacije sa svih 17 zajednica smo shvatili da Romi znaju šta je problem. Snaga naše organiziacije je u sinhronizovanom djelovanju. Čitava romska zajednica mora stajati iza identifikovanja tog jednog problema i onda lako možemo doći do njegovog rješenja“, pojasnio je Husić.

Složio se da rješavanje problema mora početi na lokalnom nivou, te da romska zajednica mora djelovati zajednički, jer, kako kaže, sada u BiH postoji monopolizacija romskih zajednica, gdje nema unificiranog djelovanja i saradnje između romskih nevladinih organizacija.

„Da ima saradnje, rezultati bi bili vidljivi, i romska zajednica bi imala benefite od toga“, zaključio je Husić.

(Portal Udar)