Romski
Evropska komisija usvojila je prije nekoliko dana novi desetogodišnji plan za podršku Romima u EU. Sedam je ključnih područja fokusa: jednakost, inkluzija, participacija, obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje.
Za svako područje Komisija je iznijela nove ciljeve i preporuke za države članice kako ih postići, koje će služiti kao važni alati za praćenje napretka i da bi se osiguralo da EU postigne više u pružanju vitalne podrške koju mnogi Romi još uvijek trebaju u EU.
Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost, Věra Jourová, rekla je da se u proteklih deset godina nije mnogo učinilo kada je u pitanju pomoć Romima u EU.
“Ovo je neoprostivo. Mnogi Romi se i dalje suočavaju s diskriminacijom i rasizmom. Ne možemo to prihvatiti. Danas ponovno pokrećemo napore da ispravimo ovu situaciju, s jasnim ciljevima i obnovljenom predanošću ka postizanju stvarnih promjena u sljedećoj dekadi”, kazala je Jourová.
Komesarka za ravnopravnost Helena Dalli izjavila je da se Romi moraju jednako tretirati kao i ostali narodi u Evropskoj uniji.
„Da bi Evropska unija postala istinska Unija jednakosti, moramo osigurati da se milioni Roma tretiraju jednako, da su socijalno uključeni i da mogu sudjelovati u društvenom i političkom životu bez iznimke. Uz ciljeve koje smo postavili u Strateškom okviru, očekujemo da ćemo do 2030. postići stvaran napredak prema Evropi u kojoj se Romi slave kao dio raznolikosti naše Unije, u kojoj oni sudjeluju u našim društvima i imaju sve mogućnosti da u potpunosti daju svoj doprinos i iskoriste politički, socijalni i ekonomski život u EU”, rekla je Dalli.
Iako je cilj puna jednakost, Komisija je predložila minimalne ciljeve do 2030., nadovezujući se na napredak postignut u prethodnom okviru. To uključuje smanjenje broja Roma koji imaju iskustvo sa diskriminacijom za najmanje polovinu; udvostručavanje broja Roma koji podnose prijavu kada su izloženi diskriminaciji; smanjenje jaza siromaštva između Roma i opće populacije za najmanje polovinu; smanjenje jaza u sudjelovanju u ranom obrazovanju za najmanje pola; smanjenje broja romske djece koja pohađaju segregirane osnovne škole za najmanje pola u državama članicama sa značajnom romskom populacijom; smanjenje jaza u zaposlenosti i jaza u zaposlenosti prema spolu za najmanje pola; smanjivanje jaza u životnom vijeku za najmanje pola; smanjenje jaza u neposjedovanju stanova za najmanje jednu trećinu; osiguravanje da najmanje 95% Roma ima pristup pitkoj vodi.
Za postizanje ovih ciljeva neophodno je da države članice uspostave pravilne politike. Komisija daje smjernice državama članicama i utvrdila je popis mjera koje države članice trebaju poduzeti kako bi ubrzale napredak Roma prema ravnopravnosti, uključivanju i participaciji. Smjernice i mjere kreću se od razvoja sistema podrške za Rome žrtve diskriminacije, do kampanja za podizanje svijesti u školama, podrške finansijskoj pismenosti, promocije zapošljavanja Roma u javnim institucijama, i poboljšanja pristupa kvalitetnim liječničkim pregledima i planiranju porodice za Romkinje.
Komisija poziva države članice da predaju nacionalne strategije do septembra 2021. i izvještavaju o njihovoj provedbi svake dvije godine. Komisija će pratiti napredak prema ciljevima do 2030., oslanjajući se na podatke iz anketa koje provodi Evropska agencija za temeljna prava i na doprinos civilnog društva. Također će se izvršiti detaljna srednjoročna procjena novog desetogodišnjeg plana u cijelosti.
Iako su u EU postignuta neka poboljšanja, pretežno na području obrazovanja, Evropa još uvijek mora mnogo da radi dok ne postigne stvarnu jednakost kad su u pitanju Romi. Marginalizacija je još prisutna, a mnogi se Romi u svakodnevnom životu i dalje suočavaju s diskriminacijom, anticiganizmon, i socio-ekonomskom isključenosti.
Novi strateški okvir EU za Rome prvi je direktni doprinos provedbi Akcionog plana EU protiv rasizma 2020.-2025., i dio je predanosti Predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen uniji ravnopravnosti, naveli su iz Komisije.
(portal-udar.net)
